Evropska valuta na najvišem nivou u četiri godine
Zabilježen je novi pomak u odnosu eura i američkog dolara, pri čemu evropska valuta nastavlja jačati zbog slabljenja povjerenja u dolar. Vrijednost eura sada prelazi 1,20 dolara, što predstavlja najviši nivo u posljednje četiri godine.
Tokom protekle godine euro je ojačao za oko 13 posto, što je njegov najveći godišnji rast od 2017. godine. Ovakvo kretanje ponovo je u fokusu nakon upozorenja potpredsjednika Evropske centralne banke Luisa de Guindosa da bi jačanje eura moglo dostići takozvani „prag bola“.
Prije godinu dana odnos eura i dolara bio je gotovo izjednačen, dok je jačanje evropske valute povezano s fiskalnim poticajima Njemačke, kao najveće ekonomije eurozone. Dugoročno posmatrano, trenutni kurs je tek nešto iznad prosjeka od uvođenja eura 1999. godine, ali je i dalje znatno ispod rekorda iz 2008. godine, kada je euro vrijedio oko 1,60 dolara.
Razlozi jačanja eura i globalni kontekst
Među glavnim razlozima jačanja eura navode se trgovinska politika Sjedinjenih Američkih Država, potezi Federalnih rezervi, kao i špekulacije o mogućim intervencijama na valutnim tržištima. Dodatni pritisak na dolar stvaraju i rasprave o geopolitičkim i ekonomskim potezima američke administracije.
Iako američki predsjednik Donald Trump smatra da je trenutna vrijednost dolara zadovoljavajuća, analitičari ukazuju da se euro i dalje ne može smatrati prijetnjom dominantnoj ulozi dolara. Dolar čini oko 60 posto globalnih deviznih rezervi, dok je udio eura oko 20 posto.
Predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde navela je da nestabilna ekonomska politika SAD-a može otvoriti prostor za jačanje međunarodne uloge eura, ali je naglasila da su za to potrebne dodatne reforme finansijskog sistema eurozone.
Uticaj jačanja eura na Bosnu i Hercegovinu
Bosna i Hercegovina je snažno vezana za euro jer je konvertibilna marka fiksirana za ovu valutu. Jačanje eura automatski znači i jaču marku u odnosu na dolar, što ima različite efekte na domaću ekonomiju.
S jedne strane, roba i energenti koji se plaćaju u dolarima, poput nafte, gasa i pojedinih sirovina, mogu postati povoljniji. Slabiji dolar može ublažiti pritisak na cijene uvoza i djelimično smanjiti inflatorne pritiske. Također, obaveze vezane za dolar postaju relativno lakše za otplatu.
S druge strane, jača marka može otežati izvoz bh. proizvoda na tržišta izvan eurozone, posebno u zemlje koje posluju u dolarima. To može uticati na konkurentnost izvoznika, naročito u industrijskim sektorima orijentisanim na izvoz.
Doznake iz inostranstva ostaju stabilne kada dolaze iz eurozone, dok one iz zemalja koje koriste dolar mogu imati nešto manju vrijednost prilikom konverzije u konvertibilne marke.
Zbog sistema valutnog odbora, Bosna i Hercegovina nema mogućnost samostalnog prilagođavanja monetarne politike, pa promjene na globalnom tržištu valuta direktno utiču na domaću ekonomiju. Jačanje eura tako donosi određene koristi, ali i dodatne izazove za privredu i izvoz.

