Građani formalno podržavaju jednakost, ali tradicija i dalje snažna
Helsinški parlament građana Banja Luka predstavio je rezultate istraživanja pod nazivom „Šta je nama naša borba dala?“, koje donosi uvid u stavove građana i građanki Bosne i Hercegovine o rodnoj ravnopravnosti, pravima žena i savremenim antirodnim narativima. Istraživanje se bavi i percepcijom položaja LGBTIQ+ osoba, uz poseban fokus na uticaj tradicionalnih vrijednosti i religije u društvu.
Prema nalazima istraživanja, u Bosni i Hercegovini postoji visok stepen deklarativne podrške rodnoj ravnopravnosti. Većina ispitanih smatra da žene i muškarci trebaju imati jednake mogućnosti u obrazovanju, zapošljavanju, političkom životu i pravu na nasljeđivanje. Također, većina ne vidi rodnu ravnopravnost kao prijetnju društvenom poretku.
Tradicionalni obrasci i dalje prisutni
Iz Helsinškog parlamenta građana navode da se, uprkos formalnoj podršci ravnopravnosti, u društvu i dalje održavaju snažni tradicionalni i patrijarhalni obrasci. To je posebno izraženo kada je riječ o porodičnim ulogama, reproduktivnim pravima i položaju žena u sferama odlučivanja i moći.
Podaci pokazuju da gotovo trećina ispitanika, njih 30,5 posto, smatra da su ženska prava već ostvarena i da o toj temi više nema potrebe govoriti. Skoro isti procenat građana, 28,6 posto, podržava stav da muškarac treba donositi glavne odluke u porodici, što ukazuje na duboko ukorijenjene tradicionalne stavove.
Podijeljeni stavovi o LGBTIQ+ pravima
Istraživanje pokazuje da među najpolariziranijim pitanjima ostaju reproduktivna prava i prava LGBTIQ+ osoba. Iako većina ispitanih izražava jasnu podršku nenasilju i osuđuje diskriminaciju, istovremeno postoji ograničena spremnost da se podrži puno pravno priznanje i jednaka prava za LGBTIQ+ zajednicu.
Iz Helsinškog parlamenta građana ističu da rezultati istraživanja ukazuju na postojanje jaza između deklarativne podrške ljudskim pravima i stvarnih stavova koji se manifestuju u svakodnevnom životu i društvenim odnosima.