Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine donijela je dva rješenja kojima se kompaniji iz Kostajnice odobrava stavljanje na tržište BiH dvije vrste genetički modificirane soje, isključivo za korištenje u ishrani životinja. Rješenja su objavljena u „Službenom glasniku BiH“, broj 79/2025, a istovremeno je izričito zabranjena sjetva i namjerno unošenje ovih GMO sorti u okoliš.
Odobrenje se odnosi na GMO soju MON 40-3-2 (MON-Ø4Ø32-6) i MON 89788 (MON-89788-1), koje su razvijene u okviru tehnologije tolerantnosti na herbicid glifosat. Ove sorte se ne smiju uzgajati na teritoriji Bosne i Hercegovine, već se mogu koristiti isključivo kao hrana za životinje.
Vrste soje, kontrola i obaveze uvoznika
Soja MON 40-3-2, poznata kao „Roundup Ready soja“, jedna je od najraširenijih genetički modificiranih sorti u svijetu. U međunarodnoj trgovini prisutna je više od dvadeset godina i odobrena je za uvoz i korištenje u stočnoj ishrani u Evropskoj uniji. Soja MON 89788 predstavlja noviju generaciju GMO soje, također tolerantne na glifosat, razvijenu s ciljem stabilnijeg prinosa i unaprijeđene genetičke strukture. I ova sorta je prošla sigurnosne procjene u EU i dozvoljena je za ishranu životinja, ali ne i za uzgoj.
Iako Evropska unija ne dopušta uzgoj GMO soje, većina soje koja se koristi u stočnoj ishrani uvozi se upravo kao genetički modificirana, uglavnom iz Sjedinjenih Američkih Država i Južne Amerike. Razlog za to je visok sadržaj proteina i nutritivna vrijednost ove kulture.
Prema rješenjima Agencije, svi proizvodi koji sadrže navedene GMO sorte moraju biti jasno i vidljivo označeni, bez obzira na to da li se radi o zapakovanoj ili nezapakovanoj hrani za životinje. Kompanija koja ima odobrenje obavezna je voditi evidenciju o svim transakcijama najmanje pet godina te svaka tri mjeseca dostavljati detaljne izvještaje Agenciji. Ti izvještaji uključuju podatke o uvezenim količinama, veterinarsku dokumentaciju, certifikate o porijeklu i laboratorijske analize koje potvrđuju prisustvo GMO-a.
Ukoliko propisani podaci ne budu dostavljeni u predviđenom roku, Agencija za sigurnost hrane BiH može rješenja staviti van snage. Odobrenja važe pet godina od dana donošenja i mogu se obnoviti kroz novu proceduru. Protiv rješenja nije dopuštena žalba, ali je moguće pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana.