Postoje namirnice koje su tiho napustile naše tanjire, ne zato što su izgubile vrijednost, nego zato što smo mi povjerovali da ono što je moderno automatski znači i zdravije. Među takvim zaboravljenim blagom je i proso, žitarica koja je nekada bila neizostavna na našim trpezama, a danas je mnogi gotovo potpuno izbjegavaju. Činjenica da se smatra „sirotinjsko“ jelom dovela je do toga da je potisnuta industrijskom hranom i trendovima, iako je riječ o jednoj od najzdravijih žitarica na svijetu.
Proso je sitno, okruglasto zrno žuto-bijele boje sa blagim, prijatnim, pomalo slatkastim ukusom. Prije konzumacije mora se oljuštiti, jer je zrno obavijeno ljuskom koja se ne jede. Upravo ta jednostavnost i prirodnost čine ga izuzetno zahvalnom namirnicom za svakodnevnu ishranu. Nekada je bilo uobičajeno na seljačkim trpezama, a danas se polako vraća u kuhinje onih koji su spremni da se vrate zdravijim navikama.
Proso ne sadrži gluten i izuzetno je lako probavljivo
Jedna od najvećih prednosti prosa je to što ne sadrži gluten. U vremenu kada sve veći broj ljudi pati od intolerancije ili preosjetljivosti na gluten, ova žitarica postaje dragocjena alternativa pšenici, ječmu ili raži. Osobe koje se bore sa nadimanjem, osjećajem težine u želucu ili celijakijom često pronalaze olakšanje kada u svoju prehranu uključe proso, jer se ono lako vari i ne opterećuje digestivni sistem.
Zbog visokog sadržaja vlakana, proso podstiče redovnu probavu i prirodno čisti crijeva. Osjećaj sitosti javlja se brzo, ali bez tromosti i umora koji često prate teške obroke. Upravo zbog toga nutricionisti ga preporučuju osobama koje žele smanjiti tjelesnu težinu ili održati postojeću, jer stabilizuje nivo šećera u krvi i sprečava nagle napade gladi.
Alkalna žitarica koja štiti organizam
Za razliku od brojnih namirnica koje zakiseljavaju tijelo, proso je izrazito alkalna žitarica. U balansiranom, blago baznom organizmu teže se razvijaju virusi i bakterije, a tijelo se lakše brani od upalnih procesa. Redovna konzumacija prosa doprinosi uspostavljanju tog balansa, pa se često preporučuje osobama koje se bore sa umorom, oslabljenim imunitetom ili hroničnim upalama.
Osim što je bazan, proso je i pravi mali rudnik vitamina i minerala. Sadrži kalcij, magnezij, kalij, jod, željezo, kao i vitamine A, E i čitav spektar vitamina B grupe. Takav sastav čini ga snažnom podrškom kostima, zglobovima, koži, kosi i nervnom sistemu. Kalcij i magnezij jačaju koštanu strukturu, pa se često preporučuje ženama u menopauzi, djeci u razvoju, kao i starijim osobama.
Saveznik zdravog srca i jakih krvnih sudova
Kardiolozi često ističu da se zdravlje srca gradi na tanjiru. Proso je upravo jedna od onih namirnica koje vrijedi uvrstiti u jelovnik ako želimo da ojačamo srce i krvne sudove. Bogato je kalijem, mineralom koji učestvuje u regulaciji krvnog pritiska, smanjuje opterećenje na srčani mišić i doprinosi elastičnosti krvnih sudova.
Redovna konzumacija prosa povezuje se sa smanjenim rizikom od hipertenzije i ateroskleroze, a zahvaljujući vlaknima pomaže i u regulaciji nivoa holesterola u krvi. Osobe koje pate od čestih preskakanja srca ili osjećaja pritiska u grudima često navode da se osjećaju lakše kada u prehranu uvedu jednostavne žitarice poput prosa, koje ne opterećuju organizam, a daju mu energiju.
Pomoć bubrezima i urinarnom traktu
Proso je poznato i kao prirodan prijatelj bubrega. Djeluje blago diuretički, podstiče izbacivanje viška tečnosti iz organizma i na taj način rasterećuje bubrege. Narodna medicina ga često preporučuje kod pijeska ili kamena u bubrezima, kao i kod blagih urinarnih infekcija, jer doprinosi čišćenju mokraćnih kanala.
Kada se priprema u vidu kaše ili blage čorbe, proso nježno oblaže sluznicu organa za varenje i mokraćnog sistema, pa je posebno pogodan kod osoba sa osjetljivim želucem ili bešikom. Redovno uvođenje ove žitarice u jelovnik može doprinijeti boljem radu bubrega i opštem osjećaju lakoće u tijelu.
Može ublažiti simptome astme i alergija
Istraživanja su pokazala da je konzumacija prosa povezana sa smanjenom pojavom simptoma astme, naročito kod djece. Osobe koje ovu žitaricu redovno jedu često navode da rjeđe imaju napade gušenja, kašlja ili osjećaja stezanja u grudima. Smatra se da tome doprinose antioksidansi, magnezij i sastojci koji blagotvorno djeluju na bronhije i sluznicu disajnih puteva.
Proso ne sadrži gluten i rijetko izaziva alergijske reakcije, pa je pogodno i za one koji imaju osjetljiv imunitet ili sklonost ka alergijama. Upravo u tome leži njegova vrijednost: to je jednostavna namirnica koja istovremeno hrani tijelo i ne izaziva dodatni stres u organizmu.
Kako uvesti proso u svakodnevnu ishranu
Iako ga mnogi pamte kao skromnu kašu iz djetinjstva, proso danas može biti osnova mnogih modernih i ukusnih jela. Može se pripremati kao doručak sa jogurtom ili mlijekom, ali i kao prilog mesu i povrću, dodatak salatama ili zamjena za rižu. Kada se skuha do kremaste teksture, savršeno se uklapa u slana jela sa povrćem, ali i u zdrave deserte sa medom i orašastim plodovima.
Njegov blagi ukus omogućava bezbroj kombinacija, a najvažnije je da se kuha uz prethodno ispiranje, što ga čini još lakše svarljivim. Već nakon nekoliko obroka primjećuje se osjećaj lakoće i sitosti bez težine u stomaku.