Prošlogodišnje regionalno istraživanje kompanije Visa pokazuje da su odjeća i obuća najčešće kupovani artikli putem interneta, dok se navike potrošača u Bosni i Hercegovini postepeno mijenjaju, iako zemlja i dalje zaostaje za većinom država Evropske unije kada je riječ o online kupovini.
Evropski vrh i regionalne razlike
Stanovnici pojedinih zemalja Evropske unije znatno su skloniji kupovini putem interneta. Tokom 2024. godine najviše online kupovina obavili su građani Nizozemske, gdje se čak 87 posto stanovništva odlučilo za ovaj oblik trgovine. Slijedi Irska sa 86 posto, dok visoke postotke bilježe i skandinavske zemlje, poput Švedske i Norveške.
Hrvatska se nalazi ispod evropskog prosjeka, s nešto više od polovine stanovništva koje kupuje putem interneta. U Bosni i Hercegovini taj udio iznosi 35 posto, što je svrstava pri dno ljestvice. Iza BiH nalaze se Crna Gora i Kosovo, s još nižim udjelima građana koji se odlučuju za online kupovinu.
U regionu, Slovenija ima nešto viši nivo digitalne kupovine, dok je Srbija blago ispod tog prosjeka. Italija i dalje pokazuje snažnu sklonost klasičnoj kupovini u fizičkim trgovinama, za razliku od Njemačke i Francuske, gdje većina stanovništva redovno kupuje putem interneta.
Rast online kupovine u Bosni i Hercegovini
Iako se BiH nalazi na začelju evropske liste, podaci pokazuju da broj građana koji kupuju online raste. Istraživanje Visa Pulse navodi da je udio stanovnika BiH koji kupuju putem interneta porastao za oko 50 posto u odnosu na 2020. godinu. Ovaj rast povezuje se s većom dostupnošću online trgovina, željom za uštedom vremena, većom udobnošću i osjećajem sigurnosti pri kupovini.
Potrošači u BiH najčešće kupuju nekoliko puta godišnje ili mjesečno, dok manji dio njih obavlja online kupovinu više puta sedmično. Ipak, još uvijek postoji dio građana koji nikada nisu kupovali putem interneta ili to čine vrlo rijetko, što pokazuje da su navike potrošača i dalje u fazi promjene.
Kupovina iz inostranstva i vrijednost pošiljki
Osim domaćih internet prodavnica, građani Bosne i Hercegovine sve češće naručuju robu iz inostranstva. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prvih devet mjeseci ove godine vrijednost ocarinjene robe naručene putem interneta iznosila je oko 2,8 miliona KM. Riječ je o pošiljkama koje podliježu carinskim procedurama, dok je stvarni broj narudžbi znatno veći, jer se manji paketi ne evidentiraju u ovim statistikama.
Potreba za uređenjem tržišta
Stručnjaci upozoravaju da u Bosni i Hercegovini i dalje postoji značajan dio online trgovine koji nije formalno registriran, posebno na društvenim mrežama. Očekuje se da će novi zakon o trgovini, barem u Federaciji BiH, doprinijeti uređenju ovog tržišta i boljoj zaštiti potrošača.
Sve veća prisutnost online kupovine ukazuje na ubrzanu digitalizaciju potrošnje u Bosni i Hercegovini, ali i na potrebu da se zakonski i infrastrukturno prati ovaj trend, kako bi se stvorili sigurniji i jasniji uslovi za kupce i trgovce.