Penzije u Evropskoj uniji u prosjeku iznose oko 60 posto plate koju radnici ostvaruju pred kraj radnog vijeka, ali u velikom broju zemalja taj omjer pada ispod 50 posto. Zbog toga je sve teže održati pristojan životni standard u starijoj dobi, a siromaštvo penzionera postaje ozbiljan društveni problem. Bosna i Hercegovina nalazi se među zemljama s najnižim prosječnim penzijama u Evropi.
Velike razlike među evropskim zemljama
Kako stanovništvo stari, a javne finansije su pod sve većim pritiskom, primanja penzionera znatno se razlikuju od države do države. Penzije su glavni izvor prihoda za starije građane i čine oko dvije trećine njihovih ukupnih primanja. Ipak, osobe starije od 65 godina u prosjeku raspolažu sa svega 86 posto dohotka koji ima cjelokupno stanovništvo.
Prema podacima OECD-a, taj udio u baltičkim zemljama pada ispod 70 posto, dok je i u razvijenim državama poput Belgije, Danske i Švicarske ispod 80 posto.
Kolike su penzije u EU i regionu
Podaci Eurostata za 2023. godinu pokazuju da je prosječna bruto godišnja starosna penzija u Evropskoj uniji iznosila 17.321 euro, odnosno oko 1.443 eura mjesečno. Međutim, raspon je izuzetno velik. Na nivou Evrope godišnje penzije kreću se od oko 3.377 eura u Turskoj do više od 38.000 eura na Islandu.
Unutar Evropske unije, najniže prosječne penzije zabilježene su u Bugarskoj, dok je Luksemburg na samom vrhu. Bosna i Hercegovina se nalazi pri dnu ljestvice, u grupi zemalja gdje prosječna godišnja penzija ne prelazi 8.000 eura. U toj skupini su i Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Slovačka, Rumunija, Litvanija, Mađarska i Latvija.
S druge strane, najveće ekonomije EU, poput Njemačke, Francuske, Italije i Španije, nalaze se iznad prosjeka Unije, kao i sve nordijske zemlje.
Zašto su penzije u nekim zemljama niske
Stručnjaci ističu da su niske penzije često povezane s općim ekonomskim stanjem zemlje. U siromašnijim državama porodice često imaju važnu ulogu u podršci starijim članovima, jer penzijski sistemi ne mogu osigurati dovoljne prihode za samostalan život.
Dodatni problem predstavljaju velike razlike u samim penzijskim sistemima. Neke zemlje se gotovo u potpunosti oslanjaju na državne penzije, dok su u drugima značajno zastupljeni profesionalni i privatni fondovi, što otežava direktna poređenja.
Kupovna moć ublažava razlike, ali ih ne briše
Kada se penzije uporede prema standardu kupovne moći, razlike među državama postaju manje. Mjereno na ovaj način, penzije se kreću od oko 6.600 jedinica u BiH do više od 22.000 u Luksemburgu. Ipak, i tada ostaje značajan jaz.
U pojedinim zemljama dodatne pogodnosti za penzionere, poput besplatne zdravstvene zaštite, subvencioniranog prijevoza ili nižih troškova stanovanja, djelimično poboljšavaju životni standard. Uprkos tome, nizak nivo penzija i dalje predstavlja ozbiljan izazov, posebno u zemljama poput Bosne i Hercegovine, gdje veliki broj starijih osoba teško pokriva osnovne životne troškove.