Bosna i Hercegovina nalazi se na seizmički aktivnom području, što potvrđuje veliki broj registrovanih zemljotresa tokom posljednjih decenija. Ovaj prostor pripada jednom od tektonski najdinamičnijih dijelova Balkanskog poluotoka i dio je sredozemno-transazijskog seizmičkog pojasa, zbog čega su zemljotresi stalna prirodna pojava, iako se većina ne osjeti.
Balkan među rizičnijim dijelovima Evrope
Prema seizmičkim kartama Evrope, Balkan se izdvaja kao jedno od područja s povećanim rizikom od jačih zemljotresa. Dok su sjeverni i zapadni dijelovi kontinenta geološki stabilniji, jug Evrope, posebno Mediteran i Balkansko područje, karakterišu snažna tektonska pomjeranja.
Južni dijelovi Bosne i Hercegovine svrstani su u zone visokog seizmičkog rizika, zajedno s Grčkom, Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Crnom Gorom, dijelovima Italije i Turske. Središnji i sjeverni dijelovi zemlje označeni su kao područja umjerenog rizika, gdje su snažni zemljotresi rjeđi, ali ne i isključeni.
Zemljotresi koji su ostavili trag
Na području Bosne i Hercegovine u prošlosti je zabilježeno više zemljotresa magnitude oko 5 stepeni, dok je intenzitet u epicentrima pojedinih potresa dosezao i do 7 stepeni MCS ljestvice. Jedan od najsnažnijih zemljotresa u novije vrijeme dogodio se u aprilu 2022. godine na području Stoca, kada je zabilježena magnituda 6,1.
Nakon glavnog udara uslijedili su brojni naknadni potresi, a u ovoj prirodnoj nepogodi život je izgubila jedna mlada osoba, dok je više građana povrijeđeno. Zemljotres se osjetio u Mostaru, Čapljini, Međugorju i širem području Hercegovine. Tokom 2023. godine zabilježen je i zemljotres magnitude 4,7 u blizini Zenice, nakon kojeg je uslijedilo nekoliko slabijih podrhtavanja tla.
Rasjedi i česta manja podrhtavanja
Bosna i Hercegovina ima više značajnih regionalnih rasjeda, među kojima se izdvajaju banjalučki, neretvanski, bugojanski i višegradski. Uz ove rasjede javljaju se zemljotresi različitog intenziteta. Prema podacima seizmoloških stanica, na području BiH se godišnje registruje oko 1.100 slabijih zemljotresa, što u prosjeku znači nekoliko dnevno, iako većinu njih građani ne primijete.
Među najrazornijim historijskim zemljotresima izdvaja se onaj u Banjoj Luci 1969. godine, magnitude 6,6 stepeni po Richteru. U tom potresu poginulo je 15 osoba, hiljade su povrijeđene, a uništeno je ili oštećeno oko 86.000 stambenih objekata.
Šta kažu stručnjaci
Seizmološke procjene ukazuju da se u narednih 50 godina na području Bosne i Hercegovine mogu očekivati zemljotresi jačine do 7 stepeni MCS ljestvice, s mogućim oštećenjima objekata. U dužem vremenskom periodu, posebno na području Banje Luke, Treskavice, Trebinja i Neuma, ne isključuju se ni razorni zemljotresi s ozbiljnim posljedicama.
Iako se tačno vrijeme i jačina zemljotresa ne mogu predvidjeti, stručnjaci naglašavaju da su kvalitetna gradnja, poštivanje građevinskih standarda i podizanje svijesti o seizmičkim rizicima ključni faktori za smanjenje mogućih posljedica ovih prirodnih pojava.