Poremećaji na svjetskom tržištu, uzrokovani nepovoljnim vremenskim prilikama u glavnim proizvodnim regijama, doveli su do snažnog rasta cijena hrane, a posljedice se sve više osjećaju i u Bosni i Hercegovini. Posebno su pogođene osnovne namirnice, među kojima se izdvajaju kahva i čokolada, čije su cijene u proteklih godinu dana zabilježile najveći rast.
Skok cijena kahve i čokolade
Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, cijena kilograma mljevene kahve u septembru ove godine iznosila je 29,79 KM. U istom mjesecu prošle godine kilogram kahve koštao je 19,92 KM, što jasno pokazuje koliko je ovo poskupljenje pogodilo potrošače.
Sličan trend zabilježen je i kod čokolade. Kilogram mliječne čokolade u septembru ove godine koštao je 29,27 KM, dok je godinu ranije iznosio 22,45 KM. Uz mliječnu čokoladu, dodatni rast bilježi i čokolada za kuhanje, čija je cijena već tokom 2024. godine porasla za više od 35 posto, a taj trend nastavljen je i tokom 2025. godine.
Meso i maslac sve skuplji
Rast cijena nije zaobišao ni meso. Kilogram junećeg mesa bez kosti u septembru ove godine prodavao se po cijeni od 25,30 KM, dok je godinu ranije koštao 19,97 KM. Poskupljenje je zabilježeno i kod maslaca, koji je u septembru ove godine dostigao cijenu od 33,12 KM po kilogramu, u odnosu na 28,44 KM iz septembra 2024. godine.
Poskupljenja i kod osnovnih namirnica
Federalno ministarstvo trgovine bilježi rast cijena i kod drugih proizvoda svakodnevne potrošnje. Kilogram hljeba poskupio je sa 3,88 na 4,37 KM, tvrdi sir sa 17,70 na 19,24 KM, margarin sa 6,76 na 7,62 KM, dok je cijena litre jestivog ulja porasla sa 2,26 na 3,27 KM.
S druge strane, zabilježena su i rijetka pojeftinjenja. Cijena mlijeka pala je sa 2,30 na 2,12 KM po litru, dok je šećer pojeftinio sa 1,91 na 1,73 KM po kilogramu.
Potrošačka korpa sve teža za građane
Kontinuiran rast cijena hrane direktno se odražava na vrijednost sindikalne potrošačke korpe. Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu u oktobru 2025. godine iznosila je 3.312,40 KM. Najveći dio tih troškova odnosi se upravo na prehranu, čak 43,13 posto.
Podaci dodatno ukazuju na veliki jaz između troškova života i primanja građana. Prosječna plata isplaćena u augustu 2025. godine iznosila je 1.595 KM, dok minimalna plata u Federaciji BiH iznosi 1.000 KM.
Plate ne prate troškove života
To znači da prosječna plata pokriva tek 48,15 posto sindikalne potrošačke korpe, dok minimalna plata ne doseže ni trećinu osnovnih životnih troškova, svega 30,19 posto. Sindikat upozorava da su ovakvi pokazatelji egzistencijalno zabrinjavajući, posebno imajući u vidu stalni rast cijena hrane, stanovanja i komunalnih usluga.
Za poređenje, sindikalna potrošačka korpa u oktobru 2024. godine iznosila je 3.080,60 KM, što pokazuje da je za samo godinu dana život prosječne porodice u Bosni i Hercegovini postao znatno skuplji.