Najnoviji prijedlog da se minimalna plata u Federaciji Bosne i Hercegovine od 2026. godine veže za 70 posto prosječne plaće ponovo je pokrenuo raspravu o tome kako bi se najniža primanja radnika trebala određivati i ko bi snosio posljedice takve odluke.
Ovaj model, prema aktuelnim podacima, značio bi da minimalna plata bude povećana na oko 1.120 KM.
Vezivanje minimalca za prosječnu platu
Ideja o vezivanju minimalne plate za prosječnu platu predstavlja pokušaj uvođenja automatskog i predvidivog sistema. Umjesto povremenih i politički motivisanih odluka, minimalna primanja bi se kretala u skladu s ekonomskim pokazateljima.
Na taj način, rast plata pratio bi rast troškova života, a radnici s najnižim primanjima ne bi stalno zaostajali za inflacijom.
Raniji prijedlog, prema kojem bi minimalna plaća zavisila od stepena stručne spreme i kretala se između 1.200 i 1.600 KM, nije naišao na širu podršku.
Smatralo se da je takav model teško provodiv i da bi donio dodatne komplikacije u obračunu plata. Novi pristup, vezan za prosjek, ocjenjuje se jednostavnijim i dugoročno stabilnijim.
Zabrinutost među poslodavcima
Iako se povećanje minimalne plate često posmatra kao nužna mjera, način i vrijeme uvođenja reforme izazivaju zabrinutost među poslodavcima.
Otvaranje ove teme u završnici kalendarske godine posebno pogađa firme koje unaprijed planiraju budžete i ugovaraju poslove za narednu godinu. U takvim okolnostima, svaka promjena minimalca dolazi kao neplanirani trošak.
Posebno su osjetljivi sektori koji posluju s niskim profitnim maržama, gdje čak i manji rast troškova rada može dovesti do problema s likvidnošću, smanjenja broja zaposlenih ili poskupljenja usluga i proizvoda.
Argumenti u korist reforme
S druge strane, zagovornici promjena upozoravaju da bi odgađanje značilo nastavak trenda u kojem minimalne plate ne prate rast cijena.
Radnici s najnižim primanjima već se suočavaju s ozbiljnim problemima u pokrivanju osnovnih životnih troškova, a bez sistemskog rješenja taj jaz se dodatno produbljuje.
Vezivanje minimalne plate za prosječnu platu vidi se kao prvi korak ka uređenijem tržištu rada, u kojem bi odnos između uloženog rada i zarade bio jasniji i pravedniji. Ovakav model bi, dugoročno, mogao doprinijeti i većoj stabilnosti sistema.
Odluka koja nosi dugoročne posljedice
Pregovori o minimalnoj plati za 2026. godinu tek predstoje i očekuje se da će biti složeni.
Konačna odluka neće utjecati samo na visinu plata, već i na poslovno okruženje, zapošljavanje i ukupnu stabilnost tržišta rada u Federaciji BiH. Upravo zbog toga, pitanje minimalne plate ostaje jedno od ključnih ekonomskih tema u narednom periodu.