Od 1. januara 2026. godine, mehanizam za prilagođavanje granica ugljika (CBAM) Evropske unije počinje se primjenjivati i na privrednike u Bosni i Hercegovini. Riječ je o posebnom porezu na emisije ugljendioksida (CO₂) za robu koja se izvozi na tržište EU. Domaće kompanije, naročito izvoznici, dio prihoda sada će morati izdvajati za evropski budžet.
CBAM obuhvata proizvode čija proizvodnja oslobađa ugljik, poput aluminija, čelika, gvožđa, cementa, đubriva i električne energije. Cilj EU je izjednačiti troškove emisija između svojih proizvođača i kompanija iz zemalja koje nemaju unutrašnji sistem naplate CO₂. BiH još uvijek nema takav sistem.
Da je postojala politička volja, BiH bi mogla izbjeći ovaj porez. Evropska komisija godinama unaprijed obavještavala je vlasti u BiH da je jedini način izuzeća uspostavljanje berze električne energije, jedinstvenog tržišta struje, ETS sistema trgovine emisijama CO₂ i strategije klimatske neutralnosti do 2050. godine. Nijedan od ovih uvjeta do sada nije ispunjen.
Krajem novembra, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije, što predstavlja prvi korak ka formiranju berze struje. Za konačnu primjenu zakona potrebna je i potvrda Doma naroda, što s obzirom na političke odnose teško može biti završeno do kraja godine.
Evropski ETS sistem razmjene kvota za emisije CO₂, drugi ključni mehanizam, takođe nije pripremljen. ETS omogućava kompanijama da kupuju ili prodaju kvote, smanjujući zagađenje kroz finansijske podsticaje i zadržavajući prihod u domaćem budžetu. Umjesto toga, primjenom CBAM-a taj novac ide direktno u budžet EU.
Od januara 2026. domaći izvoznici morat će EU kupcima dostavljati detaljne izvještaje o godišnjoj emisiji CO₂. Na osnovu toga kupac kupuje certifikate čija cijena zavisi od tržišta, a naplatu vrši nacionalno tijelo. Kompanije koje emituju do 50 tona CO₂ godišnje bit će oslobođene ove obaveze, što EU smatra olakšicom za manje privredne subjekte.
Stručnjaci upozoravaju da CBAM može nanijeti ozbiljan ekonomski udar. Procjene kažu da bi gubici za BiH mogli dostići i 300 miliona KM. Uz troškove certifikata, očekuje se i rast cijena električne energije, što će dodatno povećati troškove proizvodnje u svim sektorima i pogoditi građane.
Privrednici posebno ističu da je sporno što se godinama nije usaglasilo rješenje koje je moglo spriječiti ovakav ekonomski udar.