Udruženje malih i srednjih privrednika Federacije BiH saopćilo je da ni nakon zvanično upućenog zahtjeva nije dobilo odgovor Vlade FBiH o prisustvu sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća na kojoj se raspravljalo o minimalnoj plati. Kako navode, zahtjev je uredno predat na protokol, ali odgovor nije stigao.
Iz udruženja poručuju da je izostanak komunikacije sa sektorom koji zapošljava najveći broj radnika i stvara najveći dio prihoda neprihvatljiv i neodgovoran. Privrednici podsjećaju da je Vlada ranije najavila smanjenje doprinosa od 1. januara 2026. godine, dok sada tvrdi da to nije moguće zbog nedostatka sredstava u budžetu. Ukazuju da su, prema dostupnim podacima, ove godine od privrede prikupljeni dodatni prihodi u iznosu između 400 i 500 miliona KM, te postavljaju pitanje kako je moguće da se sredstva uzimaju od privrede, a istovremeno tvrdi da za rasterećenje nema prostora.
Udruženje smatra nelogičnim da se plate u institucijama mogu povećavati odmah i bez analiza, dok se rast penzija ocjenjuje kao nemoguć ili preuranjen. Posebno naglašavaju da bi povećanje minimalne plate bez smanjenja doprinosa najteže pogodilo mikro, mala i srednja preduzeća koja posluju s minimalnim maržama. Upozoravaju i na potencijalne posljedice po privredu: rast inflacije, pad konkurentnosti, zatvaranje firmi i gubitak radnih mjesta.
Privrednici ističu da nisu protiv većih plata, ali da traže održiv model u kojem bi rast minimalne plate bio usklađen sa smanjenjem nameta, a ne da se teret troškova jednostrano prebacuje na preduzetnike. Najavljuju i širu informativnu kampanju kako bi javnost i donosioci odluka dobili jasnu sliku o posljedicama trenutno predloženog modela povećanja minimalne plate.
Istovremeno pozivaju institucije na transparentnost, otvoren dijalog i ispunjenje ranije datih obećanja o smanjenju doprinosa. Poručuju da je privreda spremna na razgovor, ali da više neće šutjeti dok se odluke koje utiču na hiljade radnih mjesta donose iza zatvorenih vrata.