Radna sedmica u Bosni i Hercegovini jedna je od najdužih među evropskim zemljama. Prema podacima Eurostata, prosječna radna sedmica u BiH iznosi 41,4 sata provedenih na radnom mjestu.
Više vremena na poslu od stanovnika BiH provode samo radnici u Srbiji i Turskoj. U Srbiji radna sedmica traje 41,7 sati, dok u Turskoj dostiže čak 44,2 sata.
Nešto kraća radna sedmica zabilježena je u Grčkoj, gdje radnici rade 39,8 sati sedmično. Slična situacija je i u Rumuniji, Poljskoj i Bugarskoj, piše Večernji list BiH.
Po radu u vrhu
U poređenju s BiH, Srbijom i Turskom, broj radnih sati u Hrvatskoj znatno je manji. Prema posljednjim podacima, radna sedmica u Hrvatskoj u prosjeku traje 38,7 sati.
To je broj radnih sati sličan onome u Češkoj, Slovačkoj i Sloveniji, gdje radna sedmica u prosjeku traje između 37 i 38 sati. U Njemačkoj i Austriji radna sedmica iznosi svega 33,9 sati, u Italiji 36,1 sat, u Sloveniji 38 sati, a u Švicarskoj 36 sati.
Od početka 2026. godine, u Sloveniji će dio radnika imati povoljnije uslove rada zahvaljujući novom zakonu koji predviđa veće naknade za nezaposlene i učesnike javnih radova, lakši pristup tržištu rada za mlade, studente i penzionere te fleksibilnije radne uslove za radnike pred penziju.
Prema novom modelu, radnici stariji od 58 godina ili oni s najmanje 35 godina staža moći će birati: slobodan petak, produženi vikend ili skraćeno radno vrijeme od šest sati dnevno.
Ovaj model nazvan je 80 – 90 – 100, što znači: 80% radnog vremena, 90% plate i puni doprinosi kao da se radi 100%. Slični modeli u Islandu, Irskoj i Njemačkoj doveli su do većeg stepena produktivnosti, manje izostanaka i boljih rezultata rada. Nova pravila očekuju i radnike u Federaciji BiH, gdje je u izradi novi Zakon o radu.
Prema radnoj verziji zakona, polusatna dnevna pauza trebala bi postati dio osmosatnog radnog vremena, što sada u većem dijelu FBiH nije slučaj. Time bi se broj sedmičnih radnih sati smanjio.
U praksi, radnik koji počne raditi u 8 sati završavao bi posao u 16 sati, dok trenutno radi do 16.30. Jedan od razloga kraće radne sedmice u evropskim zemljama jeste i sve češće uvođenje četverodnevne radne sedmice.
Najdalje je otišao Island, gdje je od 2020. godine za više od polovine zaposlenih radna sedmica skraćena na četiri dana. Tako je prosječno radno vrijeme smanjeno na 36,4 sata sedmično, što je doprinijelo ubrzanju ekonomskog rasta i smanjenju nezaposlenosti na 3,4 posto.
U BiH radnici, prema istraživanjima, najčešće žele fleksibilno radno vrijeme, dodatnu edukaciju i bonuse za izvanredne rezultate.