Cijena zlata u Bosni i Hercegovini dostigla je oko 240 KM po gramu, što je posljedica rasta vrijednosti ovog metala na međunarodnim berzama. Iako cijena raste, domaći zlatari navode da je interes kupaca slab i da se prodaja uglavnom svodi na tradicionalne prilike, poput svadbi i drugih porodičnih svečanosti.
U pojedinim zlatarskim radnjama u Banjoj Luci navode da je gram zlata nedavno koštao 220 KM, dok je sada dostiže 240 KM. Slične cijene potvrđene su i u Sarajevu, gdje se otkup lomljenog zlata kreće oko 100 KM po gramu.
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje pokazuju da je za deset mjeseci ove godine u BiH uvezeno zlato u vrijednosti većoj od dva miliona KM, što je tek neznatno manje u poređenju s istim periodom prošle godine.
Najveće količine stigle su iz Slovenije, Italije, Njemačke i Srbije. Izvoz zlata u istom periodu vrijedio je gotovo dva miliona KM, pri čemu je najviše izvezeno u Hrvatsku.
Ekonomista Igor Gavran smatra da pad uvoza treba posmatrati kroz prizmu visokih cijena koje traju već duže vrijeme. Kako objašnjava, i pored manjih oscilacija, cijena je ostala znatno viša nego početkom godine, što smanjuje potražnju i odvraća dio tržišta od legalnog uvoza zbog visokih dažbina.
Dodaje i da BiH ne nudi povoljne uslove za ulaganje u investiciono zlato, pa se građani koji ulažu često okreću kupovini u inostranstvu. Više cijene, tvrdi, dovode do manjeg broja kupaca, a pad količinskog prometa može biti i veći nego što sugerišu finansijski pokazatelji.
Ekonomista Milenko Stanić ranije je istakao da odnos ponude i potražnje ostaje ključan za kretanje cijene zlata. Smanjen uvoz, prema njegovim riječima, ukazuje i na slabljenje platežne moći stanovništva i privrede, što se odražava na stagnaciju potrošnje i manju kupovinu zlatnog nakita.