Rizik od širenja bolesti poput malarije, denga groznice i virusa Zika u evropskim zemljama sve je veći zbog činjenice da su njihovi prenosioci – komarci – sve prisutniji na Starom kontinentu. Od ove pojave nije izuzeta ni Bosna i Hercegovina, u kojoj su već godinama primijećene vrste komaraca netipične za ovo područje. Prema studiji objavljenoj u prestižnom časopisu “Nature Communications”, 45 vrsta komaraca uneseno je u nova područja, a 28 se uspješno nastanilo, što povećava rizik od širenja bolesti poput malarije, denga groznice i virusa Zika.
Kako se prenose i kako dolaze
Glavni uzrok širenja je međunarodna trgovina. Komarci ili njihove ličinke često se prenesu u vodi koja se skuplja u starim gumama, posudama s vodenim biljkama ili drugim kontejnerima. Čak i mala količina vode dovoljna je da ličinke stvore novu koloniju hiljadama kilometara dalje. Dok su ranije komarci uglavnom dolazili iz Afrike, danas većina novih vrsta potječe iz Azije. Zbog klimatskih promjena, ove vrste sada mogu preživjeti i u umjerenijim područjima, uključujući Austriju.
Trenutno su u Austriji trajno prisutne dvije strane vrste: tigrasti komarac, prepoznatljiv po crno-bijelim prugama, i japanski grmoliki komarac, koji se također uspješno prilagodio austrijskim uslovima. Tigrasti komarac prvi put je otkriven 2012. godine i danas se nastanio u Beču, Grazu i Linzu, razmnožavajući se u običnim posudama s vodom, poput kanti za kišnicu ili podmetača. U južnoj Evropi već su zabilježeni slučajevi denga groznice koju prenose tigrasti komarci.
Tokom prvih šest mjeseci ove godine, najveći problem s bolestima koje prenose komarci imala je Francuska. Od 1. januara do sredine juna Francuska je zabilježila 1.123 uvezena slučaja denga groznice, 728 uvezenih slučajeva čikungunje i četiri uvezena slučaja virusa Zika. Prošlog ljeta u Italiji bilo je nekoliko stotina zaraženih i 12 smrtnih slučajeva, dok su u Austriji dosad prijavljeni pojedinačni slučajevi, uglavnom povezani s putnicima.
Teško ih iskorijeniti
Znanstvenici upozoravaju da, kada se nova vrsta nastani, teško je potpuno je iskorijeniti. Naglašavaju nadzor pri transportu robe i biljaka, kao i praćenje mogućih legla komaraca. U Austriji situaciju prati projekt Mosquito Alert, koji građanima omogućava da putem aplikacije prijave neuobičajene komarce.
– Povećanim prijevozom robe širom svijeta dolazi i sve više komaraca s jednog kraja planete na drugi – kazao je profesor sa Sveučilišta u Beču, Franz Essl.
U posljednjih 20 godina broj novih vrsta komaraca drastično je porastao, a 12 novih vrsta pojavilo se samo od 2000. godine. S obzirom na rastući međunarodni promet i klimatske promjene, broj unesenih vrsta vjerovatno će i dalje rasti.
Nove vrste komaraca primijećene su i u Bosni i Hercegovini. Tokom prošle sezone najviše tigrastih komaraca, koji su najčešći prenosioci tropskih bolesti poput denga i čikungunja groznice, zabilježeno je uz rijeku Savu, ali su bili prisutni i u ostalim dijelovima BiH. Branimir Hakenberger Kutuzović s Odjela za biologiju Sveučilišta u Osijeku još je prije dvije godine upozorio da se na ovim područjima mogu očekivati sve vrste komaraca koji žive na Bliskom istoku i u susjednim zemljama, a još ih nema.
To uključuje egipatskog komarca, korejskog komarca i japanskog komarca. Naglasio je da postoji veliki broj vrsta koje bi mogle doći i donijeti različite bolesti s kojima naši ljekari još nisu upoznati, te upozorio na mogućnost ponovne pojave malarije.